Naš Blog

U našoj blog sekciji izdvajamo zanimljive članke sa tematikom vezanom uz bioenergiju.

Marina & Marko

bioterapeuti

Stres

Jan 5, 2019 | Novosti | 0 comments

 

Svatko od nas se susreo s pojmom stresa i zatekao se u manje ili više stresnoj situaciji tijekom svog života. Nitko od nije imun na stres, a opet sasvim je druga priča kako tko od nas reagira na takve situacije.

 

Kako bi lakše razumjeli što nam se događa i kako se bolje nositi sa stresom, idemo prvo vidjeti.

 

Što je uopće stres?

Stres je reakcija tijela na po nama nepovoljne ili prijeteće situacije. Vaš središnji živčani sustav odgovoran je za vaš odgovor – borba/bijeg stanje. U vašem mozgu, hipotalamus (zadužen za kontrolu i funkciju našeg endokrinog sustava) javlja nadbubrežnim žlijezdama da oslobode hormone stresa – adrenalin i kortizol. Ovi hormoni obnavljaju otkucaje srca i šalju krv u područja koja su joj najpotrebnija u hitnim slučajevima, kao što su mišići, srce i drugi važni organi. Jednom kada stres prestane, hipotalamus ima zadatak prenijeti informaciju svim sustavima da se vrate u normalu. Ako se središnji živčani sustav ne vrati u normalu ili ako stresor ne nestane, odgovor tijela će se nastaviti. Naša tijela su dizajnirana na način da lako mogu obraditi male doze stresa, ali s dugoročnim i kroničnim stresom uglavnom se ne možemo nositi bez posljedica.

 

Po vremenu trajanja možemo razlikovati akutni i kronični stres. Akutni stres je kraći, ali isto tako jako je teško odrediti kada i u kojoj točki akutni prelazi u kronični stres. Kronični stres javlja se kada izvor stresa traje dulje, kada se simptomi zadržavaju u tijelu i nakon što je događaj završio ili kada se nalazimo u situaciji koja je svakodnevni izvor stresa na dulji period.

 

Ovisno o reakcijama koje stres u nama izaziva razlikovat ćemo fiziološki, sociološki/socijalni i psihološki stres.

 

Fiziološki stres je reakcija našeg organizma na opterećenje organa i tjelesnih sustava (npr. nesreća koja uključuje prijelom kosti) kao i reakcija tijela na odnos između hipofize i nadbubrežnih žlijezda u stanjima pod stresom.

Sociološki ili socijalni stres djeluje na većinu ljudi i radi se o reakciji zajednice na pritiske kojima je izložena.

Psihološki stres javlja se kao reakcija pojedinca na razne utjecaje. On je uvjetovan našom procjenom jer je definiram kognitivnim procesima i našim emocionalnim stanjem. On se javlja kao nesklad, kao neravnoteža između naših želja i očekivanja i zahtjeva okoline.

 

Kako se nositi sa stresom?

Teško da ćemo u životu izbjeći stresne situacije ali ono što možemo je naučiti bolje se nositi s njima i ublažiti njihove posljedice na naše tijelo i na naše emotivno i psihičko zdravlje.

 

 Odmor

Više nego ikada tijelo će u stresnim situacijama tražiti odmor. Pokušajte mu to i omogućiti. Stvorite rutinu ranijeg odlaska na spavanje, kao i neke relaksacijske aktivnosti koje radite navečer. Izbjegavajte alkohol, kofein i šećer i pokušajte se zdravo hraniti. Tijelu treba odmor i biti će vam zahvalno ako ćete stvoriti prostora i biti nježni i pažljivi prema sebi.

 

 Razgovor

Znam, znam, ponekad nam je najteže pružiti ruku prema nekome i tražiti pomoć. No, posebne situacije iziskuju posebne mjere, a možda je i vrijeme da proispitate tu tvrdnju da sve možete sami :).  Kada nam je teško prijateljski kontakt može učiniti veliku razliku. Bio to partner, partnerica, prijatelj, terapeut ili coach, nazovite nekoga i ispričajte mu/joj kako vam je. Moža će druga strana imati i koji koristan savjet jer će zbog svoje neutralnosti moći stvari sagledati iz drugog kuta. Ponekada nam niti savjet ne treba, već samo podrška, a za to je dobro osvjestiti da imate resurse u drugim ljudima i da je vrijeme da ih počnete koristiti.

 

 Nauči reći ne

Jedan od velikih izvora stresa je krivo upravljanje vlastitim vremenom i preuzimanje na sebe velikog broja obaveza u kratkom periodu. Često upadamo u zamku okrivljavanja – drugi su nam uvijek krivi ili nam je kriva situacija koja tako nalaže. Istina je uvijek negdje na pola. Naša je zadaća da osvijestimo i naučimo preuzimati odgovornost za naše postupke, za naš život. Kako bi naučili reći ,,Ne” morate prvo shvatiti zašto vam je to toliko teško. Često mislimo da ako pristajemo na sve da ćemo biti prihvaćeni, da ćemo dobiti ljubav ili da ćemo se svidjeti drugima. Nekima će izgovanje ,,Ne” značiti sukob, osjećaj da nešto propušta ili će pak podignuti strah od odbacivanja. Postavljanje granica nije niti loše niti vas čini lošom osobom – dapače! Imati jasne i zdrave granice je odgovorno i prema sebi i prema drugima.

Isto tako, postoji niz tehnika/terapija koje možete prakticirati/koristiti kako bi ublažile posljedice stresa. Bioterapija je jedna od njih i odlično djeluje i kao preventiva. Utjecaj bioenergije umirit će i relaksirati napeti organizam, a probuđeni procesi u tijelu odradit će svoj posao.

 

Cilj bioterapije kod ovih stanja je stvoriti kapacitet u tijelu kako bi tijelo moglo dovršiti započete, prirodne procese u tijelu kao odgovor na stresnu situaciju. Isto tako, određenim tehnikama umirit ćemo um i ojačati mentalne procese koji su također bitni kod suočavanja sa teškim životnim situacijama.

 

Što god od navedenog koristili, bitno je da se ne prepuštate tim stanjima, nego da na vrijeme shvatite što vam se događa i da se na bilo koji način pobrinete za sebe.  Imajte na umu onu staru izreku: “Bolje spriječiti nego liječiti.” 🙂

 

autorica: Marina Pirš

Bioterapeutkinja, predavačica i osnivačica centra

 

0 Comments

Submit a Comment

Bioterapija.hr

Bioterapija.hr je internet stranica koja se bavi promoviranjem znanja o bioenergiji. Naše znanje i međunarodno iskustvo čini nas specijalistima za integrativnu bioterapiju.

Design by Zorland j.d.o.o.

Trebate pomoć?

Share This