Naš Blog

U našoj blog sekciji izdvajamo zanimljive članke sa tematikom vezanom uz bioenergiju.

Marina & Marko

bioterapeuti

Mindfulness

Jun 2, 2019 | Novosti | 0 comments

Mindfulness

 

Jeste li spremni za mali eksperiment?
Sve što vam treba je jedna grožđica ili komadić čokolade…!

Udobno se smjestite, zatvorite oči i uzmite grožđicu ili komadić čokolade u ruku. Osjetite njihovu težinu, strukturu, primijetite kakvog su oblika, kakva im je konzistencija – da li su mekani ili tvrdi? Zatim ih pažljivo stavite u usta. Nemojte žuriti i nemojte ih još zagristi. Primijetite kakvog je osjećaja sad kada su grožđica ili čokolada u vašim ustima. Kakvog su okusa? Da li se tope? Primijetite da li vam dolaze neke slike, sjećanja ili vam se pojavila možda neka emocija? Ono što je bitno je da ne brzate. Pokušajte svaku radnju maksimalno usporiti kako bi imali dovoljno vremena da prepoznate svaku misao, senzaciju, osjećaj ili sjećanje koje se podiglo u tom trenutku.
Sada slobodno popapajte tu slasnu grožđicu ili taj fini komadić čokolade koji ste si izabrali za ovaj mali mindfulness eksperiment i ako to želite, možete si i zapisati neke uvide koje ste dobili kroz ovu vježbu.

Mindfulness ili u hrvatskom prijevodu „usredotočena svjesnost” u zadnjih godina iznimno je popularan pojam. Iako ima nekoliko objašnjenja, meni osobno jedno od dražih je ovo:

Mindfulness je praksa pojačane ili potpune svijesti o svojim mislima, emocijama i/ili iskustvima iz trenutka u trenutak. U mindfulness stanju nalazimo se u ulozi promatrača – stanje bez osude.

Vratimo se na trenutak na našu grožđicu i čokoladu iz početka priče. Kada ste zadnji puta tako svjesno nešto pojeli? Kada ste zadnji put uspjeli primjetiti toliko senzacija u svom tijelu i umu? Ne baš često, zar ne? Istina je da je ljudima dosta teško usredotočiti se na i živjeti iz sadašnjeg trenutka. Najčešće zapnemo negdje između onoga što nismo učinili i onoga što bi trebali učiniti. Previše brinemo o budućnosti i što nam ona nosi, a pritom smo vezani za našu prošlost. Uvijek smo nečim zauzeti. Premalo vremena živimo život iz tu i sada.

 

Upoznaj svoj um

Svojstvo našeg uma je da nikada ne miruje – on stalno razmišlja i izmišlja priče. Svi mi smo u manjoj ili većoj mjeri mislioci. Čak i ako se trudimo da ne mislimo, postoji velika šansa da upravo tada razmišljamo još i više. Kao majmun s grane na granu, tako i naš um skače s jedne misli na drugu, nikada ne mirujući. Što više goriva damo našem umu, to će naše razmišljanje postati raznolikije.

Problem nastaje kod ljudi koji posjeduju nemirni um – um koji neprestano i pojačano razmišlja. Kod nemirnog uma misli dolaze i odlaze cijelo vrijeme bez trenutka odmora. Većina tih misli dolazi nepozvano, automatski, zaokupiraju našu pažnju na neko vrijeme, a zatim odu i stvore mjesto za druge misli. Zbog brzine i količine izmjene misli one nam odvlače našu pažnju i remete naš fokus i mir.

Naš um je kao znatiželjno dijete – pokušava pronaći razloge i motive, postavlja puno pitanja, analizira, uspoređuje, stvara i rješava probleme i uvijek želi biti aktivan. Svatko od nas ima sebi svojstven filter u umu. Nema dva ista filtera, kao što nema ni dva identična uma na svijetu. Ti filteri nam omogućavaju da prihvatimo i propustimo određene misli i uvjerenja i odbacimo neka druga. To je razlog zašto će dvije osobe koje dožive istu situaciju imati djelomično ili sasvim različite dojmove, misli, uvjerenja i slično. Već smo više puta spomenuli činjenicu da se naša uvjerenja formiraju u našem ranom razvoju kroz odrastanje i na neki način nas određuju za cijeli život. Na osnovu naših uvjerenja mi doživljavamo sebe i svijet oko sebe na određeni način. Na te silne misli mi trošimo jako puno energije i pažnje, a zapravo je većina misli nam nevažna.

 

Ako postanemo talac naših vlastitih misli i izgubimo kontrolu nad našim umom, to je jednako kao da se lišimo slobode i predamo se na milost i nemilost našem hirovitom umu. Slobodu ćemo ponovno okusiti onda kada svjesno obratimo pozornost na naše misli i kada naučimo smiriti naš um. On je poput divlje životinje – ako ga želimo savladati, onda ga moramo naučiti samodisciplini, poslušnosti i usredotočenosti.

Kako nam mindfulness može pomoći?
Jeste li znali da u prosjeku doživljavamo sadašnji trenutak svega 3-5 sekundi , a zatim nas distraktiraju druge stvari? To je zaista poražavajuće, zar ne?
Mindfulness praksa pomoći će nam da postanemo svjesni vlastitih misli i osjećaja, te nam omogućiti da prihvatimo i filtriramo bitne od nebitnih. Rezultat prakticiranja mindfulnessa je dugoročno rješenje za osjećaj stresa, osjećaj tjeskobe ili bilo koji drugi negativni i preplavljujući osjećaj. Toliko često se pokušavamo boriti ili pokušavamo promijeniti način na koji se osjećamo, a uz mindfulness praksu možemo pronaći više mira kroz ulogu promatrača u stanju bez osude.

Mindfulness:

Smanjuje stres
Redovito prakticiranje pomoći će ublažiti stres i to tako što će poboljšati našu sposobnost emotivne samoregulacije. Bolje nošenje s vlastitim emotivnim stanjima dovodi do boljeg raspoloženja i do većeg kapaciteta za nošenje sa životnim situacijama.

Povećava fokus i koncentraciju
Sposobnost kontrole i reguliranja naše pažnje je vještina koju je moguće vježbati i usvojiti. Kroz mindfulness tehnike naučit ćete zadržati fokus i koncentraciju na duže vrijeme, oduprijeti se konstantnim distrakcijama iz okoline i vlastitog uma i bolje ćete se moći orijentirati na vlastite ciljeve.

Pomaže nam da budemo bolji sugovornik
Kroz mindfulness posebno razvijamo vještine koje potiču prisutnost – opisivanje i promatranje. Te vještine će vam pomoći u komunikaciji s drugima. Bolje ćete opažati što se događa za vrijeme razgovora i lakše ćete artikulirati ta opažanja sebi i drugima.

Potiče nas da budemo samosvjesni
Sposobnost da tražimo i slijedimo ono što doista trebamo/želimo iznimno je bitna za osjećaj sebe. U današnje vrijeme lako je izgubiti iz vida svoju svrhu i motivaciju. Mindfulness će vam pomoći da pratite vlastite postupke (emocije, uvjerenja, itd.) i da mijenjate svoje obrasce.

Povećava osjećaj sreće
Istraživanja nam sve više pokazuju da pravi osjećaj sreće ne dolazi iz stvari koje posjedujemo ili zbog naših uspjeha, već iz kvalitete naših iskustava. Kroz mindfulness praksu učimo primijeniti i cijeniti ugodna iskustva, dok vježbom učimo ublažiti ona neugodna i teška životna iskustva. Sve ono teško što nam se dogodi u životu lako može sabotirati našu sposobnost da uživamo u njemu. Svjesnost i bivanje u tu i sada uči nas prihvaćanju i omogućava nam da primjetimo da je sadašnji trenutak ispunjen s puno stvari koje nisu obojane našim strahom, boli, tugom ili gubitkom. Kada se usredotočimo na nešto emocionalno neutralno u teško vrijeme, dajemo svom umu i svom tijelu potrebno vrijeme i mir da sakupi snage i stvori kapacitet kako bi se moglo nositi s nepovoljnim situacijama.

Mindfulness možete prakticirati i za vrijeme nekih aktivnosti kao što su: hodanje, čišćenje, pranje zuba i slično. Ključ svih mindfulness tehnika je da se usredotočite na sadašnji trenutak i da se ne “držite” za svoje misli o prošlosti ili budućnosti. Zapamtite, rekli smo da je bitno ući u ulogu promatrača i promatrati svoje misli bez osude.

 

MINDFULNESS VJEŽBE

Postoji niz mindfulness vježbi koje možete prakticirati iz svog doma svakodnevno. Ključ je u predanosti i ustrajnosti. Gledajte to kao na usvajanje bilo koje druge vještine – kako bi postali u nečemu dobri i kako bi nam nešto išlo s lakoćom potrebno je uložiti i trud i vrijeme. Još jedna od bitnih stvari je da si ne uzimate preveliki zalogaj. Počnite s nekoliko minuta dnevno i postepeno povećavajte vrijeme koje provodite vježbajući mindfulness. Ako si na početku postavite nedostižan cilj vrlo brzo ćete izgubiti interes i motivaciju.

1. Skeniranje tijela
Najjednostavniji način da dođete u kontakt s vašim osjećajem je da napravite skeniranje tijela. Skeniranje tijela je meditativna praksa u kojoj se usredotočite na svaki dio svakog područja svog tijela – počnite od nožnih prstiju i pomičite se do vrha glave. Ključno je na trenutak trenirati vašu pažnju da se zadrži na svakom pojedinim djelu tijela i da obratite pažnju na to kako se osjećate. Skeniranje tijela možete obaviti ujutro prilikom buđenja dok ste još u krevetu, a za cijelu ovu vježbu biti će vam potrebno svega nekoliko minuta.

2. Vježbe disanja
Činjenica je da pažljivo, fokusirano disanje smanjuje stres i potiče nas na opuštanje. Sporo, duboko i ritmičko disanje stimulira parasimpatički živčani sustav, što rezultira smanjenjem brzine otkucaja srca i opuštanjem naših mišića. Pronađite udoban položaj, duboko udahnite i usredotočite se na iskustvo disanja. Osjetite vaš prirodni ritam daha. Primijetite temperaturu zraka koji udišete i izdišete. Ne morate ništa mijenjati, ništa činiti, neka vaš dah teče prirodno. Primijetite kako se vaše grudi i trbuh šire i skupljaju pri disanju i samo se usredotočite na senzacije u svom tijelu.

3. Pratite svoje misli
Često se ujutro budimo i već se borimo s osjećajem tjeskobe i straha. Kada postanemo svjesni te loše navike, možemo ju početi mijenjati tako da usvajamo novu naviku – naviku promatranja. Za ovu vježbu potrebno je ući u ulogu promatrača, “odvojiti” se od vlastitih misli i samo ih primjećivati bez osude. Kako vam koja misao dođe, promotrite ju i pustite ju da ode. Cilj ove vježbe je promatrati vlastite misli radije nego da se identificiramo sa sadržajem misli i osjećajima koje one proizvode. Prakticiranjem ove vježbe dajete svom umu odmor od sebe. Kad shvatite da se vaše misli događaju i da, kao i sve, prolaze – lakše nam je ne uhvatiti se u njihovu dramu.

4. Mindfulness u pokretu
Mindfulness vježbe mogu se prakticirati i dok se krećemo. Hodanje je zdrava i najjednostavnija fizička aktivnost. Ako za vrijeme hodanja uključite sva vaša osjetila, to će također umiriti i vaš um. Na ovaj način – ne samo da vježbate svoje tijelo, nego i svoj um. Idealno bi bilo provesti barem 30 minuta dnevno u šetnji. Dok šećete pokušajte to raditi svjesno – budite svjesni kako se vaše tijelo kreće, osjećajte kao vam noge udaraju u tlo, primijetite što se događa oko vas, slušajte zvukove ljudi, auta, ptica, a možete pažnju obratiti i na vaše disanje i na temperaturu zraka pri udisaju i izdisaju. Zamislite ovu vježbu kao da svoju pažnju trenirate da primijeti stvari vani, umjesto da se fokusira na misli unutar vaše glave. Kada se bavimo onime što nas okružuje, prakticiramo pozornost na sadašnji trenutak.

Nije bitno s kojom vježbom ćete krenuti. Bitno je da od nekud krenete. U početku će vam možda biti teško koncentrirati se i ostati duže vrijeme s ovom praksom. Nema veze, počnite polako i postepeno. Bitno je da budete nježni prema sebi i da se ne osuđujete. Sigurna sam da će vam puno puta misli odlutati i da ćete se u sekundi pronaći kako mislite nešto iz prošlosti ili brinete o nekim budućim događajima – i to je ok. Samo primijetite da ste odlutali, ponovno se povežite sa svojim dahom i krenite iz početka.

Isprva, vaše misli će biti u kaosu i djelovat će vam da ih nikada nećete uspjeti ukrotiti. Dobra vijest je da što duže vježbate, to će lakše biti postići stanje bez osude i sve češće i duže ćete moći biti prisutni u sadašnjem trenutku.
Na ovom kao i na svakom drugom putovanju učimo, rastemo i postajemo bolje verzija sebe. Cilj ove prakse nije neka određena destinacija, već stanje uma.

 

“Male stvari? Mali trenutci? Nisu uopće tako mali. ”– Jon Kabat-Zinn

autorica: Marina Pirš
Bioterapeutkinja, predavačica i osnivačica centra

 

 

0 Comments

Submit a Comment

Bioterapija.hr

Bioterapija.hr je internet stranica koja se bavi promoviranjem znanja o bioenergiji. Naše znanje i međunarodno iskustvo čini nas specijalistima za integrativnu bioterapiju.

Design by Zorland j.d.o.o.

Trebate pomoć?

Share This